Ova stranica još čeka provjeru. Ne zamjenjuje pregled niti program prilagođen vašoj situaciji.
Šta je migrena?
Migrena je neurološki poremećaj s napadima različitih simptoma. Učestvuju mehanizmi nervnog sistema i njegove interakcije s krvnim sudovima. Ne objašnjava se pomjerenim pršljenom ili nedostatkom volje.
Moguća je porodična sklonost. Učestalost i težina veoma se razlikuju između ljudi i kod iste osobe kroz vrijeme. Dijagnoza se zasniva na historiji epizoda i medicinskoj procjeni.
Izvori ovog poglavlja [2]
Razumjeti uz slike
Napad obuhvata više od bolne faze
Prije ili na početku
Mogući su umor, nelagoda vrata ili aura.
Tokom
Bol i prateći simptomi mogu ograničiti aktivnost.
Poslije
Umor ili osjetljivost mogu još trajati.
Izvori ovog poglavlja [2]
Kako napad može izgledati?
Bol je često pulsirajući, umjeren do jak, ponekad jednostran, ali ne uvijek. Uobičajena aktivnost može ga pojačati. Mučnina, povraćanje i osjetljivost na svjetlo ili zvuk mogu zahtijevati mirno mjesto.
Neliječen napad može trajati satima do nekoliko dana. Umor, teškoće koncentracije ili bol vrata mogu se javiti prije, tokom ili poslije. Ne prolazi svaki napad istim redoslijedom.
Izvori ovog poglavlja [2]
Šta je aura?
Aura uključuje prolazne neurološke simptome, najčešće vidne promjene poput svjetlucanja ili izmijenjenog dijela vidnog polja. Mogu se javiti neobični osjeti ili teškoće jezika. Tipična aura razvija se postepeno i povlači se.
Nemojte sami dijagnosticirati prvu auru. Iznenadna slabost, novi problem govora ili gubitak vida mogu značiti drugu hitnost. Kod naglih neuroloških znakova zovite 112 umjesto čekanja da vidite liče li na poznatu migrenu.
Koja je razlika između okidača i uzroka?
Okidač može pogodovati napadu kod osjetljive osobe; nije jedini uzrok migrene. Neredovan san, preskočeni obroci, hormonalne promjene ili zahtjevan period mogu učestvovati, uz velike individualne razlike.
Traženje obrazaca može pomoći, ali izbjegavanje svake hrane ili aktivnosti zbog straha nepotrebno ograničava život. Razgovarajte o ponovljenim opažanjima umjesto usvajanja duge liste zabrana.
Izvori ovog poglavlja [2]
Šta ljekar traži?
Procjena razmatra osobine napada, simptome između njih, zdravstvenu historiju i terapiju. Dnevnik pojašnjava učestalost i utjecaj. Pomaže prepoznati moguću prekomjernu upotrebu lijekova za napade.
Snimanje nije rutinsko kod tipične procijenjene migrene bez upozorenja. Može postati korisno ako se obrazac promijeni ili pregled otvori drugo pitanje. Normalna magnetna rezonanca ne čini migrenu manje stvarnom.
Izvori ovog poglavlja [1]
Kada potražiti hitnu ili brzu pomoć?
Iznenadna izuzetno jaka glavobolja, zbunjenost, grčevi, nagla slabost, smetnje govora ili visoka temperatura s ukočenošću zahtijevaju hitnu pomoć. U Luksemburgu zovite 112. Nemojte voziti ako su sposobnosti ograničene.
Vrlo dug napad, neobična ili produžena aura i nove glavobolje u trudnoći ili nakon poroda traže brz savjet. Poznata migrena ne štiti od drugog uzroka glavobolje.
Liječenje napada i prevencija
Akutna terapija ublažava trenutnu epizodu. Preventivna nastoji smanjiti učestalost ili utjecaj budućih napada. Ljekar može predložiti lijekove i druge pristupe te procijeniti njihov učinak.
Izbor zavisi od zdravstvene historije, moguće trudnoće, drugih lijekova i stepena teškoća. Česta akutna terapija može održavati glavobolju. Razmotrite dane korištenja i ne mijenjajte recept samostalno.
Gdje su vrat i fizioterapija u tom planu?
Bol vrata može biti dio napada ili zaseban pridruženi problem. Ne pretvara migrenu automatski u cervikogenu glavobolju. Pregled može odrediti trebaju li vratna ograničenja posebnu podršku.
Fizioterapeut može raditi na tim teškoćama u koordiniranoj njezi. To ne zamjenjuje liječenje migrene niti obećava izlječenje masažom, vježbama ili manipulacijom. Ciljevi odvajaju funkciju vrata od toka migrene.
Šta možete svakodnevno?
Redovniji san i obroci, dovoljno tečnosti i odgovarajuća aktivnost mogu biti dio plana. Tokom napada nekima trebaju mir i tama. Ne morate forsirati vježbe koje pogoršavaju simptome.
Između napada postepeno vraćajte podnošljivu aktivnost. Nova ili neobična glavobolja pri naporu traži savjet. Jednostavan dnevnik pomaže bez pretvaranja svakog dana u potragu za vlastitom greškom.
Izvori ovog poglavlja [2]
U praksi
Pripremite kontrolu migrene
Bilježite dane
Glavobolja, ograničenja i terapija.
Primijetite promjene
Opišite simptome drugačije od uobičajenih.
Pregledajte plan
Razgovarajte o akutnoj terapiji i prevenciji.
Kako mjeriti poboljšanje?
Brojite dane glavobolje, dane kada napad sprječava aktivnost i dane terapije. Kraći napadi, lakši oporavak ili manje izostanaka mogu biti napredak i bez potpunog nestanka.
Kontrole su korisne ako se napadi teško kontrolišu ili postaju češći. Može trebati više prilagodbi. Zabrinjavajuće promjene prijavite odmah, bez čekanja planirane kontrole.
Izvori ovog poglavlja [1]
Vaša pitanja
Može li aura biti bez glavobolje?
Može, ali prvi događaj ili promjena traži pregled. Novi neurološki simptomi nisu automatski aura.
Izvori ovog poglavlja [1]
Znači li bol vrata da migrena potiče iz vrata?
Ne. Može pratiti migrenu ili biti odvojen problem. Vezu treba procijeniti, ne zaključiti samo iz istovremenosti.
Izvori ovog poglavlja [5]
Trebam li izbaciti svu sumnjivu hranu?
Ne. Okidači su individualni i teško potvrdivi. Mnoga izbacivanja mogu otežati ishranu bez jasne koristi. Razgovarajte o ponovljenim obrascima.
Izvori ovog poglavlja [2]
Može li fizioterapija zamijeniti terapiju migrene?
Ne. Podrška vratu dopunjava medicinsku njegu. Ne mijenjajte lijekove zbog vježbe ili privremenog olakšanja.
Izvori ovog poglavlja [2]
Izvori i reference
- [1] NICE CG150 — Headaches in over 12s: recommendations
- [2] NHS — Migraine
- [3] NHS · Stroke symptoms
- [4] CGDIS Luxembourg · 112
- [5] International Headache Society — ICHD-3: cervicogenic headache
- [6] DEGAM / AWMF · S3 Nicht-spezifische Nackenschmerzen (2025)
Tekst ažuriran
Medicinska provjera: čeka se pregled Hasiba Selimovica.
Prijevod treba provjeriti osoba kojoj je bosanski maternji jezik.